Razgovarao: Edin Bajramović
Gost u rubrici 10 pitanja u 10 sati ovog jutra je Nerin Dizdar, politički direktor SDP-a i ministar raseljenih osoba i izbjeglica u Vladi FBiH.
Od Amerike do Stoca, mogao bi biti rezime ovog razgovora. Pa, da krenemo ispočetka, od “preko bare” sve do rijeke Bregave.
Javni pozivi za dijasporu
1. Zajedno sa premijerom Federacije BiH Nerminom Nikšićem, državnim ministrom Zukanom Helezom i federalnim ministrom Vedranom Lakićem nedavno ste boravili u Sjedinjenim Američkim Državama. Kako stoje stvari u odnosima s velesilom?
Naši odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama, našim strateškim partnerima, izuzetno su dobri i otvoreno mogu reći da smo saradnjom i realizacijom projekta Južne interkonekcije ušli u jednu novi fazu naših odnosa, koji su dosta intenzivniji, partnerski, uz maksimalno uzajamno uvažavanje na najvišoj mogućoj razini. Imamo neposredne kontakte sa najvišim zvaničnicima administracije SAD-a, koji iskazuju spremnost i opredijeljenost da podrže pozitivne procese u Bosni i Hercegovini uopće, ne ograničavajući tu podršku na projekt Južne interkonekcije.
2. U agencijskoj vijesti piše kako je „naglašeno da je dosadašnji fokus bio na vojnom planu i razvoju odbrambenih kapaciteta, ali da je strateško opredjeljenje Vlade Federacije BiH širenje tog partnerstva na oblast privrede i investicija“. Šta je ono najvažnije, osim Južne plinske interkonekcije?
Osim projekta Južne interkonekcije, razgovarali smo o mogućnostima investiranja u niz drugih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini i Federaciji Bosne i Hercegovine. Radi se o strateškim projektima izgradnje ključne infrastrukture, poput autoputeva, izgradnje plinskih elektrana, investicija u energetski sektor u drugim oblastima, poput obnovljivih izvora energije, kao i saradnji u mogućem unapređenju naših kapaciteta kada je u pitanju vazdušni saobraćaj i resursi kojim Federacija raspolaže. Naravno, namjenska industrija, kao grana od posebnog značaja u odnosu na sve druge, posebna je tema, gdje vjerujemo da se ambicije Vlade Federacije BiH o unapređenju, modernizaciji i rastu naših kapaciteta podudara sa raspoloženjem i interesom potencijalnih partnera i investitora iz SAD-a u ovoj oblasti.
3. Ipak, bitno je i kako Amerikanci Bosnu i Hercegovinu politički posmatraju. Ima li kod njih uopšte bilo kakvih odstupanja od kursa koji imaju prema nama?
Sjedinjene Američke Države su tradicionalni prijatelj i podržavalac Bosne i Hercegovine kao samostalne, suverene demokratske države i u tom smislu sadašnja administracija apsolutno stoji na tim pozicijama. Ako bih morao dati neki lični sud, mislim da danas imamo još i veće prilike za produbljenje tih odnosa i dodatno učvrščivanje položaja Bosne i Hercegovine u domaćem i međunarodnom poretku uz podršku SAD-a. Već projektom Južne interkonekcije, Bosna i Hercegovina ulazi ne samo pod ekonomski, nego i pod sigurnosni kišobran SAD-a, jer se radi o najvećoj investiciji i jasnom interesu SAD-a ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u široj regiji. Imali smo sa visokim zvaničnicima iskrene i duge razgovore o stanju u Bosni i Hercegovini i njihovom viđenju situacije. Naravno, nije ni pristojno ni prikladno prenositi razgovore koje vodite sa partnerima, ali mogu reći da imamo pravo biti optimistični i osjećati sigurnost kada je u pitanju ne samo podrška, nego i spremnost SAD-a da pomogne i potakne pozitivne procese u našoj državi, u interesu stabilnosti, razvoja i zaštite pravnog poretka Bosne i Hercegovine i prava i perspektive svih njenih građana. U tom smislu, smatram važnim za naglasiti da neslužbeni izleti pojedinaca koji imaju određenu PR-ovsku funkciju, što je znalo izazvati određene sumnje ili zabrinutost, ne trebaju zabrinjavati građane Bosne i Hercegovine. Što se tiče institucionalne politike i saradnje, Bosna i Hercegovina kao država utemeljena na odredbama Ustava i Općeg okvirnog sporazuma za mir ima neprikosnovenu poziciju u perspektivi naših sagovornika i tu nema nikakvih dilema.
4. Po povratku u Bosnu i Hercegovinu i nove obaveze u Ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica u Vladi FBiH. Šta je prioritet u ovom trenutku?
Imamo veći broj prioriteta, jer se radi o jednom od najdinamičnijih resora, sa specifičnim zadacima koji znaju ovisiti i od aktuelnih društveno-političkih tokova. Trenutno pripremamo javne pozive koji se po prvi put realizuju, a koji su osmišljeni u mandatu ovog saziva Vlade Federacije. Radi se o dva javna poziva koji se tiču naše dijaspore. Jedan je javni poziv za udruženja i institucije u oblasti obrazovanja i kulture, kojim osiguravamo podršku kulturnoj saradnji, odnosno projektima u oblasti kulture i sporta koji se realizuju u saradnji sa bosanskohercegovačkim iseljeništvom. Drugi je javni poziv za investicije iseljeništva u poslovne projekte i zapošljavanje povratnika. Pored toga, imamo projekte podrške zapošljavanju povratnika u javnim preduzećima, organima i institucijama kojim podstičemo ispunjenje ustavne obaveze zapošljavanja povratnika u javnom sektoru u matičnim sredinama. Također, zbog sigurnosne situacije, naša služba za besplatnu pravnu pomoć povratnicima, koju smo također uveli u ovom mandatu, radi intenzivno na zaštiti prava povratnika i komunikaciji sa nadležnim institucijama. Također, u fazi smo realizacije projekata ekonomske podrške projektima zapošljavanja povratnika u matičnim sredinama, gdje podržavamo privatne poduzetnike koji formiranjem novih poslovnih subjekata ili poslovnih jedinica daju priliku za rješavanje egzistencije povratnicima. Đacima i njihovim roditeljima će biti drago čuti da uskoro objavljujemo nove javne pozive jednokratne novčane podrške đacima, koje također po prvi put realizujemo na teritoriji oba entiteta, odnosno cijele države. Ovo su neke od aktuelnih aktivnosti koje se nadovezuju na uobičajene projekte Ministarstva u formi podrške izgradnji i obnovi infrastrukture, sanacije stambenih objekata, te podrške nevladinim udruženjima.
Foto: Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica/Facebook
5. Kako biste sumirali dosadašnji dio Vašeg mandata? Znam da nije lako ni te pređene kilometre sabrati, ali, ipak, kako bi taksativno izgledala ta projekcija.
Radi se o izuzetno osjetljivoj populaciji i problemima sa kojim se ti ljudi suočavaju na dnevnoj osnovi. Često ističem da su povratnici pravi čuvari istinske Bosne i Hercegovine, čuvari bosanskohercegovačke pluralnosti i bogatstva raznovrsnosti. Podrška ovoj populaciji mora biti stalna, a opredjeljenje institucija za jačanje povratničkih zajednica nepokolebljivo. Tačno je da sam obišao praktično čitavu Bosnu i Hercegovinu, pa i više puta većinu povratničkih mjesta. Često se u šali znam uporediti sa našim legendarnim hroničarem života u Bosni i Hercegovini, savremenim putopiscem rahmetli Nisvetom Džankom koji je obišao gotovo svaki pedalj ove zemlje i donosio životne priče ljudi koji često žive na marganima društvenog interesovanja, a koji zapravo čine ono šta ove zemlja uistinu jeste. Iz takvog sličnog iskustva, razgovora sa povratnicima, proizašle su brojne ideje i inicijative koje smo realizovali, a koje sam pobrojao u prethodnom odgovoru. Moram naglasiti da ovakvo povećanje obima podrške ne bi bilo moguće bez jedinstvene podrške vlade i premijera, koji od početka pokazuju ne samo razumijevanje, nego daju bezrezervnu podršku svim ključnim projektima i programima koje realizujemo, mnoge od njih po prvi put.
Stolac, mjesto velikog značaja
6. Znam i iz ličnih kontakata da ste često u Srebrenici. Na koji način ministarstvo kojem ste na čelu vodi brigu i o ovom, ali i ostalim gradovima u RS-u?
Srebrenica zavređuje posebnu pažnju i brigu svih institucija. Srebrenica je naša trajna obaveza i dužnost i u tom smislu smo na raspolaganju da pružamo svaki oblik podrške Srebrenici. Zato u Srebrenici provodim puno više vremena nego u drugim sredinama i vjerujem da mi niko neće zamjeriti na takvom pristupu. Mogu naglasiti da je u ovom mandatu osigurana najveća, najobimnija podrška radu Memorijalnog centra Potočari. Realizovali smo niz projekata unapređenja rada Memorijalnog centra, proširenja i unapređenja infrastrukture, kao i projektima memorijalizacije genocida. Ističem ovom prilikom izuzetan rad uposlenika Memorijalnog centra na čelu sa direktorom Emirom Suljagićem koji neumorno rade na kreiranju i osmišljavanju projekata obogaćenja rada i proširenja obuhvata djelovanja Memorijalnog centra, vodeći brigu da genocid i istina o stradanju ne samo ne budu zabravljeni, nego da se pouke genocida i agresija protiv Bosne i Hercegovine poštuju i izučavaju širom svijeta. Naravno, našu podršku imaju srebrenički povratnici kojim smo uvijek na usluzi, pa smo tako u Srebrenici realizovali infrastrukturne projekte u rekordnim iznosima. Podrinje, regija najstarijih bosanskohercegovačkih nacionalnih spomenika, regija koja je svojevrsna kolijevka, ali i čuvar bosanskohercegovačke kulture i baštine zajedništva, ali i regija ogromnog stradanja i kasnijeg povratka ima našu stalnu pažnju. U Podrinju smo realizovali veliki broj projekata, a s ponosom ističem projekte ekonomskog osnaživanja povratnika. Opet ističem, cifre su neumoljive, a one govore da je u Podrinje došlo više sredstava nego ikada prije. Do kraja mandata planiramo realizovati još nekoliko strateški važnih projekata u ovom dijelu zemlje, o čemu će javnost naravno imati priliku da se informiše.
Nerin Dizdar u društvi Emira Suljagića direktora Memorijalnog centra Potočari (Foto: Vlada FBiH)
7. Uz brojne poteškoće, i očekivane ali i one kojima se niste nadali, mislim da kvalitetno funkcionišete. A kako funkcioniše Federacija na političkom planu, mislim prije svega na odnos Trojke i HDZ-a BiH?
Federacija Bosne i Hercegovine kao administrativna jedinica funkcioniše mnogo uspješnije nego praktično sve druge administrativne organizacije, od manjeg entiteta do kantona, pa i lokalnih zajednica. U Federaciji imamo rast standarda, rast primanja, povećane penzije, značajno povećanje podrške svim socijalnim kategorijama, itd. Sve to je plod planskog rada, osmišljene razvojne strategije, ali i ponekad mukotrpnog dogovaranja i pregovaranja između različitih političkih grupacija, koje po brojnim pitanjima nemaju jedinstven stav, što nije iznenađujuće. Međutim, ovu većinu krasi opredijeljenost da rad za opći interes, za bolji život građana koji mora biti osjetljiv i vidljiv stavimo u prvi plan, a neslaganja u drugi. Nikada se ove stranke neće složiti o svemu, niti je to potrebno ili očekivano, ali hoće zajedno raditi na pitanjima oko kojih možemo postići dogovor.
8. Bliže se izbori, pa je i pitanje sve aktuelnije: hoće li Trojka preživjeti?
Ovo pitanje se nekako ponavlja uoči svakog izbornog ciklusa. Kao politički direktor SDP BiH moram reći da smo mi opredijeljeni za iskrenu i otvorenu saradnju sa našim, sada već praktično decenijskim partnerima. Kao što sam već rekao, naravno, prirodno je da se i unutar Trojke ne slažemo o svim pitanjima, ali razgovaramo i dogovaramo se. Smatramo da su osnove na kojim je formirana Trojka kako koalicija najpozitivniji primjer u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini, gdje se saradnja bazira na postavljenim zadacima, a uspješnost mjeri na osnovu stepena njihove ispunjenosti. To je najtransparentniji oblik rada zasnovanog na definisanim ciljevima rada javnih institucija, a ne ciljevima ovladavanja javnim institucijama. Budućnost svakog saveza, pa i Trojke, ovisi o stepenu međusobnog povjerenja i procjene funkcionalnosti i uspješnosti projekta, o čemu će u konačnici presudnu ocjenu dati glasači na izborima.
Ilustracija: Arhiv
9. Kako SDP trenutno stoji, šta kažu podaci sa terena, anketna istraživanja i ostali parametri?
Svi podaci s terena govore o izuzetno visokom stepenu povjerenja glasača u SDP BiH. Posebno ohrabruje zabilježeni trend, a to je trend stalnog rasta povjerenja. To povjerenje nismo zaslužili ispraznom pričom i populizmom, nego ozbiljnim radom sa našim partnerima. Na nivou Federacije imamo vladu koja je realizovala najveći broj socijalnih i strateških mjera u jednom mandatu otkad postoji ovaj ustroj države. Rast minimalne plate, rast penzija, porodiljne naknade, rast socijalnih naknada su sve klasične socijaldemokratske mjere koje će građani sigurno prepoznati. Kada tome dodate strateške iskorake poput usvajanja Zakona o fiskalizaciji transakcija, kojim se crna i siva ekonomija praktično svode na minimum te štite interesi radnika i države, Zakona o južnoj interkonekciji koji smo otkočili nakon osam godina potpune umrtvljenosti, oživljenja i jačanja namjenske industrije, desetina kilometara izgrađenog autoputa, te mnogih drugih, rezultat SDP-a ne izborima ne može izostati. Ne smijemo zaboraviti uspjehe na državnom nivou, posebno radi onih koji izmišljaju priču o izdaji. Tu posebno ističem rekordan porast državnog budžeta, usvajanje pregovora o pristupanju EU, međunarodnu pobjedu usvajanjem Rezolucije o memorijalizaciji genocida, popraćeno političkom penzijom i presudom vodećem negatoru genocida koji je prije s harmonikom dolazio u Predsjedništvo, onda su stvari jasne. To su razlozi zbog kojih su tribine koje pravimo širom BiH ispunjene do posljednjeg mjesta, jer ljudi konačno žele da se priča o njihovim problemima i rješenjima, a ne o izmišljenim narativima. Suština je da smo pokazali da smo partija koja preuzeti posao dovede do kraja i ispuni data obećanja, umjesto da traži izgovore u drugim za njihovo neispunjenje. Naravno, vjerujemo da možemo i trebamo napraviti još mnogo iskoraka, a to nas čeka u idućem mandatu. Naravno, ističem da smo ove rezultate postigli u saradnji sa našim političkim partnerima i saveznicima.
10. S obzirom da ste iz Stoca, može li se ikada riješiti problem za koji svi znamo i ko ga producira, i režira, a i piše scenarij? Previše, zaista.
Stolac je mjesto velikog značaja, mjesto povratka, mjesto nekih od najprepoznatljivijih simbola Bosne i Hercegovine. Nažalost, često je i mjesto u kojem su incidenti svakodnevica. Kada se svi u Stocu pomire sa činjenicom da je to grad svih njegovih ljudi, ljudi koji za dobro budućnosti svoje djece trebaju i moraju sarađivati, živjeti i raditi u zajedničkom interesu, u Stocu će biti bolje. Stolac je biser Bosne i Hercegovine i kao takav se mora razvijati. Onim koji imaju sumnju u takvu budućnost Stoca, neka se obrate našim Nikoli Katiću i Harisu Tabakoviću, neka ih upitaju za recept. Što se tiče posljednjih dešavanja, kao Stočanin imam posebnu obavezu prema svom rodnom kraju. Vijest o posljednjim incidentima me dočekala po povratku sa službenog puta. Isti dan sam naložio nadležnim službama da se uputi dopis MUP-u HNK i Tužilaštvu HNK, te da tražimo informacije o okolnostima događaja i o poduzetim aktivnostima. Također sam na ovu temu održao sastanke sa predstavnicima institucija na svim nivoima. Smatram da je ključ mira i smanjenja tenzija u potpuno objektivnom i nepristranom otkrivanju i procesuiranju odgovornih. Dakle, iako kao predstavnik izvršne vlasti ne mogu vršiti nikakav uticaj na pravosuđe, mogu da insistiram na istini i na pravičnom postupanju. Istina i pravda nisu nikakav luksuz niti stvar pregovaranja, nego obaveza u postupanju pravosudnih institucija. Utvrđivanje činjenica i postupanje po njima mora biti osnovna premisa djelovanja policijskih i pravosudnih struktura. Nadam se da će i u ovim slučajevima tako biti, u interesu javnog mira i relaksacije prilika u Stocu, pa i u široj hercegovačkoj regiji.
Stolac (Foto: Sredinom.ba)
