Savez Crnogoraca Hrvatske organizovao je juče u Zagrebu, u Uredu Evropskog parlamenta u Hrvatskoj diskusiju na temu “Hrvatska i Crna Gora jučer, danas i sjutra”.
Na skupu su govorili renomirani crnogorski književnik Milorad Mijo Popović i Tomislav Sokol, hrvatski europarlamentarac, član Hrvatske demokratske zajednice, pravnik s doktoratom iz evropskog prava i docent na fakultetu.
Književnik Milorad Mijo Popović je istakao kako je tek nedavno Hina dobila dopisnika u Crnoj Gori. On se prisjetio i davne 1989. kad su u DHK gostovali pisci Jevrem, Brković, Mladen Lompar, on i drugi, te da je bio velik interes javnosti. Danas je to, kaže, marginalna tema, jer je odraz unutrašnjeg stanja u Crnoj Gori.
Crna Gora i NATO pakt
Pomenuo je i konfuzije u suverenističkom bloku, a istakao je i da fenomen podijeljene nacije, odnosno dvije državotvorne ideje, počinje još od 1918. od kad seže sukob suverenističkih i velikosrpskih struja u Crnoj Gori.
“Kod velikosrba postoji moment samomržnje, a frustracija postoji kod prozapadnih snaga, koje preferiraju građansku opciju. Velikosrpska matrica je temeljena na svetosavlju. I priznanje Crne Gore kao države bio je je više odraz rasapa Miloševićevu režima nego autohtonih snaga nacionalnog pokreta”, ističe Popović, naglašavajući ulogu bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, koji je uspio preokrenuti situaciju. Popović se osvrnuo i na proces koji kreće 2010. kada se opet formira i jača probeogradska struja. Tada je, podsjeća, formiran i Forum 2010. koji je bio osmišljen od velikosrpskih centara da razbije suverenističku većinu, što je i rezultiralo nakon deset godina kad je Abazovićeva stranka bila presudna za strateški preokret 2020.
Na tribini je posebno otvoreno i pitanje NATO pakta, koje je, kako je ukazano, zaokružio Đukanović koji 2017. uvodi Crnu Goru u Alijansu. Popović je govorio i o pokušaju državnog udara 2016, o ulozi bivšeg crnogorskog glavnog specijalnog tužioca Katnića koji je to razotkrio i koji je zbog tog uhapšen i sudi mu se, te o propuštenim prilikama da se tada uhapsi Andrija Mandić. “Zapad je pri tome šutio”, naglašava Popović. Podsjeća i da nakon avgusta 2020. godine, struja koja je bila protiv suverene države preuzima vlast. “Bio je to paradoks. No vanjskopolitička situacija im nije išla naruku jer je Crna Gora u NATO-u. Ta vlast sve nominalno prihvata, ali iznutra drastično mijenja politički karakter Crne Gore. Onaj ko je Crnogorac i ko govori crnogorski jezik ne može biti ni portir”, ističe Popović, a čistka se, kaže, radi i u bezbjednosnom sistemu.
Bez poziva na javni servis
Problem je, prema njemu, i u opoziciji, mladim ljudima koji su bili dio vlasti i nisu dorasli intelektualno. “Nemaju ni ideološke strasti i uvjerenja i ne govore otvoreno u Skupštini Crne Gore. Stvorene su i crne liste onih koje treba uhapsiti. Tako je upravo uhapšen i brat Mila Đukanovića”, ističe Popović. Te snage, smatra on, žele pokazati da je čin nezavisnosti bio kriminalan, jer su takvi njegovi protagonisti.
“Od Garašanina, Crna Gora je pitanje svih pitanja kroz izlazak na Jadransko more. O tim stvarima ne znaju dovoljno ni ljudi koji se profesionalno bave politikom. Prozapadna opcija nema saveznika. Srbija i Rusija su obavještajno prisutne u Crnoj Gori propagandno, u sferi kulture i obrazovanja, i preko svojih pristalica iz paravojnog i kriminalnog miljea. Cilj je vratiti Crnu Goru u normalnost bez pomoći sa strane”, kazao je Popović i istakao ulogu Sokola, Štira i Picule koji kontinuirano ukazuju na to što se događa u Crnoj Gori, te govore o rastućim antievropskim tendencijama i o zatiranju ljudskih prava.
Crnogorska nacija je, kako upozorava, pred slomom, pred nestankom. “U 40 godina pola crnogorske nacije je nominalno nestalo”, naglasio je Popović koji je najznačajniji crnogorski pisac i po nagradama i prijevodima, a šest godina, kaže, nije pozvan na javni servis, već je jedino prisutan po portalima. Vrši se, kaže, i demonizacija svih ljudi koji su protiv velikosrpstva.
Cijeli tekst pročitajte na Portalu Analitika.
