Razgovarao: Edin Bajramović
Od jula prošle godine, kada je Bakir Hadžiomerović imenovan za generalnog direktora Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine, pa do danas, i nije puno vremena za srediti stvari nakon potopa na više nivoa. Skoro pa katastrofe. O tome ćemo više u intervjuu.
Ono o čemu ćemo malo prije intervjua jeste da jedan od najvažnijih regionalnih muzičara Darko Rundek, sa našim isto tako važnim autorom i muzičarem Almasom Smajlovićem, koji je sinoć imao koncert u klubu “Sloga” u Sarajevu, izvodi pjesmu Ožiljak na stihove upravo Bakira Hadžiomerovića. Kada jedan od generacijskih junaka pjeva tekst tvoje pjesme onda je to ostvarenje dječačkog sna, iako ni sanjati nisi mogao da će tvoji stihovi jednog dana doći do Rundeka.
Dva servisa pod jednim krovom
1. Kakvo ste, zapravo, stanje zatekli kada ste u julu prošle godine preuzeli dužnost generalnog direktora Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine, nakon podužeg niza godina legalno-nelegalnog mandata Vašeg prethodnika?
Zatečeno stanje, najblaže kazano, bilo je haotično. Zapuštena firma, razvaljeni međuljudski odnosi, istraumatizirani radnici koji su strepili od svakog novog radnog dana, ovisni od činjenice da li je decenijski nelegalni menadžment ustao na desnu ili lijevu nogu. Bezakonje i bahatost koji su ovdje vladali valjda najbolje dokazuju brojni negativni revizorski izvještaji iz kojih se jasno zaključuje da se RTVFBiH upravljalo na netransparentan, nefunkcionalan i primitivan način.
Možete li uopće zamisliti javno preduzeće gdje ne postoji institucija javnog konkursa, zakonite sistematizacije, preduzeće sa desetinama nedostajućih pravilnika i akata, nepostojećim Upravnim odborom, menadžmentom, kako rekosmo, 12 godina izvan zakonskih mandata, sa fenomenom vanjske reprezentacije gdje se silan javni novac troši po kafanama, restoranima, kućnim dostavama, sa godišnjim nagradama koje nadležna institucija isplaćuje samoj sebi… O svemu tome je revizija godinama ispostavljala izvještaje, zaključno sa zvaničnim negativnim nalazom za 2024. godinu, gdje je ustanovljeno da rukovodstvo RTVFBiH uporno izbjegava provesti čak 25 revizorskih preporuka.
To praktično znači da su se potencijalna krivična djela i prekršaji godinama gomilali i ponavljali a da nijedna institucija, na čelu sa osnivačem javnog servisa, Parlamentom FBiH, te nadležnim tužiteljstvima nisu poduzimale apsolutno ništa na saniranju takvog stanja. Nedavno smo na nekoliko adresa poslali informaciju da su novi Upravni odbor i menadžmnet RTVFBiH ispunili i realizirali uglavnom sve preporuke iz prethodnih revizorskih izvještaja. Dakle, nakon decenijske anarhije, RTVFBiH smo u najkraćem mogućem roku vratili u zakonske okvire.
U isto vrijeme, stvarni krivci za zatečeno stanje vrijeme provode na bolovanjima, okolo svakodnevno dokoličare, spletkare i redovno ne dolaze u Sivi dom.
U međuvremenu, podnijeli su i sudske tužbe zbog toga što isključivo svojom voljom i ličnim izborom ne rade ništa, a velike plate primaju redovno.
2. Šta je ono najvažnije što ste Vi i Vaš tim uradili za ovih devet mjeseci?
Ispunjavanje preporuka revizora, o čemu sam govorio, svakako je najznačajnija tekovina u ovih 9 mjeseci. To je, ponavljam, zakonska obaveza koju su nelegalni prethodnici uporno opstruirali. Osim toga, podigli smo nivo vlastite produkcije i to svakoga dana u svakom pogledu mogu vidjeti i naši gledaoci. Pokrenuto je desetine novih projekata, koprodukcija, ali su povećana izdvajanja i za kupovinu dokumentarnog, igranog i filmskog programa. Kadrovski smo ojačali, od radija preko televizije pa do portala federalna.ba.
Otvorili smo respektabilan Regionalni centar u Mostaru, tamo godinama ništa nije postojalo. Kadrovski smo popunili IT centre u Tuzli, Brčkom i Bihaću sa namjerom da do kraja godine tu izgradimo i studijsko-produkcione kapacitete, te Bijeljini i Banjoj Luci. O tim važnim gradovima ranije se nije razmišljalo jer je duet Šabić- Jukić isključivo prakticirao podaništvo svojim političkim gazdama kroz sadržaj u Dnevniku 2. Jedini u regionu osigurali smo stalne dopisnike od Washingtona, Gaze, Bejruta, pa do Ljubljane, Zagreba, Beograda, Prištine, Londona… Riješili smo višegodišnji sudski spor sa AMUS-om nakon što je duet Šabić-Jukić dosljedno izbjegavao poštivati autoska prava bosanskohercegovačkih umjetnika. Ma, puno je toga urađeno, nešto ću sigurno zabororaviti spomenuti.
Naprosto, RTVFBiH danas je ozbiljan javni servis, sa stabilnom shemom i programsko-finansijskim planom kakav zaslužuju naši pretplatnici. Zaista sam prezadovoljan angažmanom velike većine naših ljudi. Zahvalan sam i na tome što su ubacili u petu brzinu i koriste sav svoj talenat i posvećenost poslu koji zajednički radimo.
Foto: Arhiv
3. Kao redovni gledatelj programa TV kuće kojoj ste direktor, primijetio sam kvalitativne pomake, pogotovo u filmskom programu, s tim da je onaj informativni već dugo najjači u našoj državi, a i dokumentarni te kultura su izuzetni. Šta Vam je sad i ovog trenutka u fokusu?
Zahvaljujem se na vašoj konstataciji, zaista nam puno znači kada naši napori budu prepoznati i adekvatno nagrađeni. Nastojimo biti servis svih građana, da nudimo kvalitetan, informativan i zabavan program. Radio-televizija se jedino može i mora graditi maksimalnim angažmanom svih uposlenica i uposlenika, ali i finansijskim ulaganjem. Tu postupamo krajnje odgovorno, jer ne smijemo ugroziti kontinuitet u poslovanju. Najzaslužniji za to su redovni pretplatnici RTV takse. Hvala im na podršci koju daju i RTVFBiH, kao i BHRT-u.
4. Sjećam se dana kada su u programu Federalne televizije bili prenosi utakmica engleske Premier lige. Prava za evropski fudbal, ali i košarku, rukomet i odbojku, rekao bih, kupio je Beograd. Tako će biti i sa Svjetskim prvenstvom u fudbalu ove godine. Da li je uopšte moguće kupiti prava za prenose bilo koje lige u bilo čemu, ili možda za neki teniski turnir, svjetski kup u skijanju ili skijaškim skokovima?
Nažalost, u proteklim godinama propuštene su brojne prilike da takvo stanje ne bude. Danas smo tu gdje jesmo i svakako se trebaju uložiti maksimalni napori da stvari mijenjamo. To će biti nemoguće bez jasne strategije. Prošlo vrijeme je pokazalo da strategije nije bilo. TV prava na velike sportske događaje izuzetno su skupa i teško prenosiva, ali zahtijevaju i posvećenost. Kažem, nedopustivo su propuštene prilike da i RTVFBiH bude veliki igrač za velike sportske događaje. Osm što je nezakonito radio, bivši menadžment posjedovao je izuzetan talenat za beskonačno emitiranje repriznog programa i uništavanje vlastite produkcije demonstrirajući pritom i totalnu nezainteresiranost za velike sportske manifestacije.
Foto: Agencije
5. Koliko Vam problem koji godinama ima BHRT otežava poslovanje?
Mi i BHRT djelujemo pod jednim krovom i svakako da dijelimo zajedničku sudbinu. Osim toga, mnogi ljudi sa BHRT-a tu rade godinama i decenijama, uključujući i vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovini. Mnogi od njih moje su prijateljice i moji prijatelji. Jednostavno, to su naša raja, naše radne kolege. Nažalost, stanje na državnom javnom servisu jeste zabrinjavajuće te stoga i nastojimo biti konstruktivni i posvećeni saniranju finansijske situacije na BHRT.
Uveli smo praksu redovnih zajedničkih sjednica i sastanaka na kojima nudimo rješenja da RTVFBiH i svojim dodatnim finansijskim sredstvima značajno popravi stanje na državnoj radioteleviziji. U sve su uključeni i sindikati oba javna servisa.
Nadam se pozitivnom ishodu i prihvatanju konkretnih rješenja koja nudimo upravi BHRT-a, ponajviše zbog radničke klase koja nije adekvatno plaćena za svoj rad. To je zaista nedopustivo. Kažem, RTVFBiH iz vlastitih finansijskih sredstava nudi konkretna finansijska rješenja za saniranje stanja na BHRT, čekamo odgovore i nadamo se pozitivnom ishodu.
Emisija 60 minuta – bila, prošla i ostala trajna vrijednost
6. Veliki urednik dokumentarnog programa na HRT-u “odabrao Đelo Hadžiselimović” jednom prilikom mi je rekao da ne mistifikujem posao koji je radio. “Ma, nema tu filozofije, odeš u Cannes i kupiš dokumentarce koji pritom i nisu tako skupi“. No, je li to baš tako?
Đelo Hadžiselimović (Foto: Tportal)
Veliki Đelo je uvijek u pravu. Jednostavno je tako. Ipak, treba i znati kakav strani program i u kojem trenutku “fercera” na našim geografijama. Tu se krije Đelina tajna. I zato je najveći od svih. Iskreno, izuzetno sam zadovoljan kako odgovorne osobe sa FTV obavljaju posao nabavke stranih programa. Sa ograničenim finansijskim sredstvima osigurava se zaista mnogo kvalitetnih sadržaja. To je, naime, znatno teže postići na FTV-u nego na HRT-u. Uzdamo se zato u prirodni talenat i naučene pregovaračke vještine. Siguran sam da se na ekranu vidi značajno poboljšanje, da dominira kolor sadržaj u odnosu na prethodno sivilo.
7. Izjavili ste jednom prilikom da Federalna televizija neće unedogled emitovati emisije koje su bezbroj puta reprizirane. No, čini mi se da, recimo, Pozitivnu geografiju ne treba dirati. Koje to još emisije FTV-a nemaju rok trajanja i koje su Vama privatno najdraže?
Pozitivna geografija sa rahmetli Nisvetom Džankom svakako je trajna kulturna baština Bosne i Hercegovine. Ta emisija ima neograničeni rok trajanja. RTVFBiH je u proteklih 25 godina postojanja proizvela veliki broj radijskih i televizijskih sadržaja koje imaju trajnu vrijednost. Planiramo da do kraja ove godine napokon uredimo arhivu i konačno procijemo njenu vrijednost. To je veliki posao ali ćemo ga sigurno završiti. Slagao bih ako bih vam rekao da mi privatno najdraži projekat nije 60 minuta.
8. Dosta zapaženo je prošla vijest kako ćete na FTV vratiti emisiju 60 minuta, koju ste dugo uređivali i vodili. Da li ste, ustvari, ikada i razmišljali o tome, i prije nego što ste bili kandidat za direktora?
Dosta toga sam čitao i slušao o tome kako se 60 minuta vraća na televiziju. I ne samo otkako sam imenovan za gendira RTVFBiH, bilo je tih priča i ranije. Međutim, zaista nikada nisam imao planove za nastavak. 60 minuta je obilježila jedno desetljeće bh.novinarstva. Ta emisija je, makar sa mnom na uredničkoj poziciji, završena prije 15 godina. I tako će ostati. Jer, niko drugi samostalno nema pravo na tu emisiju.
9. Vidim i veliki povratak Nedjeljnog popodneva na ekrane, pa se sjetim godina kada su tu emisiju, u istoj toj kući i nekadašnjoj Televiziji Sarajevo vodili Sanja Damić ili Milka Figurić, pa onog zagrebačkog Saše Zalepugina ili beogradskog sa Dunjom Lango. U kom smjeru će se razvijati Nedjeljno popodne, jer je dosad opravdalo svoju najvažniju funkciju, a to je da bude zabavno?
Zaista sam ponosan na ekipu Nedjeljnog popodneva. To je jedan od prvih novih projekata koje smo pokrenuli nakon mog dolaska. Pozitivne reakcije nas raduju i predatavljaju dodatni motiv da se radi još bolje. Više i ne pamtim kada su ovdašnje televizije, generalno, prestale emitirati emisije takvog tipa. I sam naziv je u tom nekom retro stilu. Jednostavno, Nedjeljno popodne. Kao da je bilo nekad….
Foto: Screenshot
10. Kada sam čuo da ste izabrani za direktora, prvo što mi je palo na pamet jeste realizacija nekog izuzetno zahtjevnog programa, tipa A strana u produkciji HRT-a. Mašta može svašta, pa gdje Vas pokatkad odvede?
Uh, A strana je zahtjevna jednačina sa više napoznatih, ali nije nerješiva. Takvi projekti pokazuju snagu i moć televizijsko-umjetničke produkcije. FTV već sada pokazuje da hrabro pravi korake ka kvalitetnom programu. A, što bi rekli mudriji od nas, i najduži put počinje prvim korakom. Pa makar, za početak, stigli do B strane.
